borderNazad!

border
     










 

RADIO-MOST

18. Juli 1999.

Brcko - model za buducnost?


O tome, cije je Brcko, razgovaraju,

uz moderaciju OMERA KARABEGA:



MIRSAD DJAPO, predsjednik Skupstine opstine Brcko, i potpredsjednik Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine

i

OSTOJA KREMENOVIC, potpredsjednik vlade Republike Srpske, zaduzen za lokalnu samoupravu i clan Glavnog odbora Srpske narodne stranke


Omer Karabeg: U danasnjem Mostu razgovaracemo o tome cije je Brcko, a nasi sagovornici su u Brckom Mirsad Djapo, predsjednik Skupstine opstine Brcko, i potpredsjednik Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine, a u Banjaluci Ostoja Kremenovic, potpredsjednik vlade Republike Srpske, zaduzen za lokalnu samoupravu i clan Glavnog odbora Srpske narodne stranke.
Proslo je vise od pet mjeseci otkako je medjunarodni arbitrazni tribunal donio odluku kojom se Brcko proglasava distriktom, medjutim, niti je ta odluka primjenjena, niti se Republika Srpska i Federacija slazu u njenom tumacenju. Gospodine Kremenovicu, kako vi tumacite tu odluku?

Ostoja Kremenovic: Pa, to je konacna odluka medjunarodnog arbitra za Brcko. Ona je takva kakva jeste.

Omer Karabeg: Sta, po vasem misljenju, ta odluka prakticno znaci? Gdje se fakticki Brcko nalazi?

Ostoja Kremenovic: Odgovor na to pitanje zavisi od toga kakva ce biti fizionomija distrikta i kakva ce biti organizacija vlasti u njemu. U svakom slucaju distrikt, prema odluci medjunarodnog arbitra, nije ni u jednom entitetu i jeste u oba entiteta. Ta protivrjecnost se moze pomiriti jedino organizacijom vlasti u distriktu koja bi trebalo da funkcionise na onim principima na kojima je izgradjena daytonska Bosna i Hercegovina.

Mirsad Djapo: Odluka medjunarodnog arbitra je konacna, Brcko je distrikt. Medjutim, ono sto mene zabrinjava jeste da smo, evo, vec pet mjeseci izgubili, a za to vrijeme smo se mogli dogovoriti o aneksima, to su mogle da urade entitetske vlasti. Gradjani su prihvatli distrikt, ali on ne moze funkcionisati bez organizacije vlasti. Zbog toga sada imamo jedno iscekivanje, prakticno se nista ne desava. Nema povratka, dvosmjerni povratak nije zapocet. Nema ni ekonomske obnove. Opstinska mulitietnicka vlast za sada ne odlucuje ni o jednom bitnom pitanju, osim o komunalnim poslovima. Kljucna preduzeca su u rukama entitetskih vlasti koje njima upravljaju preko upravnih odbora. Povratak takodje ide preko entitetskih vlasti, preko Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica. Nista se ne moze uraditi dok ne pocne povodjenje odluke o distriktu. Inace, sto se tice vaseg pitanja gdje se Brcko nalazi, Brcko je grunt jedan kroz dva, znaci nalazi se u oba entiteta, i u Bosni i Hercegovini.

Omer Karabeg: Gospodine Kremenovicu, da li se javnost u Republici Srpskoj pomirila s tim da je Brcko, tako da kazem, nicije, jer se dugo pricalo da je to vitalni koridor, da bi gubitak Brckog znacio nestanak Republike Srpske.

Ostoja Kremenovic: U prvom trenutku, ta odluka je bila sok, ona je shvacena kao nesto sto je protiv interesa Republike Srpske, kao odluka koja nije u saglasnosti sa ustavom Bosne i Hercegovine i osnovnim principima na kojima je Daytonski sporazum izgradjen. Medjutim, sad se nalazimo u jednoj situaciji u kojoj razmisljamo kako da u postojecim okolnostima preko implementacije odluke zastitimo interese Republike Srpske, a mislim da ima dovoljno prostora i za zastitu interesa druge strane u sporu, to jeste Federacije.

Omer Karabeg: Vi ste, gospodine Djapo, rekli da nema povratka u Brcko, zasto ga nema?

Mirsad Djapo: Pa, povratak je u posljednje vrijeme usporen. Ceka se da pocne da funkcionise nova vlast u distriktu i zbog toga je sve stalo. A mi smo evidentirali vec nekoliko stotina slucajeva ljudi koji koriste dva stana, utvrdili smo takodje da se u oko 600 kuca i stanova prognanih Bosnjaka i Hrvata nalaze Srbi iz Brckog, i to su stvari koje treba hitno rjesavati. Medjutim, kazem, sve je stalo. Mene ohrabruje ovo sto je rekao gospodin Kremenovic da je vlada Republike Srpske prihvatila odluku o distriktu. Jer, uoci donosenja odluke pricalo se da ce se zapadni dio Republike Srpske prakticno iseliti ako Brcko ne pripadne tom entitetu. Medjutim, sve se vise pokazuje da je Brcko model buducnosti Bosne i Hercegovine i takvim ga treba i smatrati. To je veliki izazov kako za oba entiteta, tako i za Brcake. Ja ne smatram da su entiteti u sporu oko Brckog. Jednostavno, treba zajednicki da trazimo rjesenja i gradimo nove odnose u distriktu.

Omer Karabeg: Gospodine Djapo, da li po vasim saznanjima Srbi, koji su izbjegli iz Federacije i doselili se u Brckom zele da se vrate u svoje predratne kuce i stanove? Jer, ako se oni ne vrate u Federaciju, kako ce se prognani Bosnjaci i Hrvati vratiti u svoje kuce i stanove u Brckom.

Mirsad Djapo: Mene najvise zabrinjava to sto u Republici Srpskoj izgleda nema politicke volje da se ohrabri povratak. Oni koji su protiv povratka cesto se pozivaju na jednu anketu, koju je pravila Srpska demokratska stranka - ja u njihove ankete mnogo ne vjerujem - po kojoj navodno 7.000 srpskih porodica zeli da ostane gradu Brcko. Po nasim grubim proracunima, samo za nuzni smjestaj tih 7.000 porodica bilo bi potrebno 400 miliona maraka. Sigurno je da ta sredstva niko nece dati. Sigurno ih nece dati medjunarodna zajednica, koja ne zeli da ohrabruje takvu vrstu ponasanja. Mora se otvoriti proces povrataka, gradjane treba ohrabriti da pocnu da se vracaju. U samom gradu Brcko sve je vise Srba koji podnose zahtjeve za povratak. Jer, ljudi shvataju da ne mogu ostati u tudjem i da su oni, koji su im to obecavali, njima samo manipulisali. Medjutim, od njihovog povratka nece nista biti ako taj proces ne podrzi vlast Federacije i omoguci im da se vrate u Sarajevski kanton, u Jajce i druge gradove.

Omer Karabeg: Gospodine Kremenovicu, iz Federacije se cesto mogu cuti primjedbe da vlasti Republike Srpske ohrabruje ljude da ostanu tamo gdje se sada nalaze, da se, dakle, ne vracaju u svoja predratna prebivalista. Kakav je vas odgovor na te primjedbe?

Ostoja Kremenovic: Sto se tice vlade Republike Srpske, mi zauzimamo stanoviste da Daytonski sporazum moramo dosljedno postovati, u svim njegovim segmentima, pa i kad je u pitanju povratak izbjeglica. To trazimo i od drugih i vrlo smo osjetljivi, recimo, na ponasanje Hrvatske koja prakticno onemogucava povratak izbjeglih Srba iz Hrvatske koji se nalaze u Republici Srpskoj. Ljudi se nece vracati, ukoliko se ne stvori ambijent za povratak, ukoliko se ne obezbijedi sloboda kretanja, demokratija, uspjesno funkcionisanje drzavnih organa, pogotovo policije i sudova, ukoliko se ne obezbijedi jedan visi stepen tolerancije. Zbog toga zabrinjavaju neki dogadjaji u Federaciji, da pomenem samo situaciju u Drvaru, ali i u Republici Srpskoj. Moramo imati u vidu da postoje neka retrogradna kretanja i moramo se boriti protiv njih. Nase dvije vlade, nasa ministarstva i nasi organi vlasti moraju daleko vise uciniti da se, i u jednoj i u drugoj sredini, stvore uslovi za povratak.

Mirsad Djapo: Gospodin Kremenovic je u pravu, entitetske vlade moraju mnogo vise saradjivati. Medjutum, kad je rijec o Brckom mene zabrinjava sto se nekim odlukuma pokusava zadrzati fakticko stanje. Nedavno je vlada Republike Srpske pokusala Srbima iz Brckog podijeliti 2.000 placeva, ta ista vlada pokusava privatizirati velika preduzeca u Brckom prije donosenja aneksa kojima ce se urediti funkcionisanje vlasti u distriktu.

Ostoja Kremenovic: Vrhovna vlast u Brckom je vlast supervizora medjunarodne zajednice i sve ovo sto je do sada cinjeno, cinjeno je u saradnji sa supervizorom.

Omer Karabeg: Da li je to tacno da se ljudima dijele placevi, da se vrsi privatizacija?

Ostoja Kremenovic: Kada je u pitanju dodjela placeva, tu se radi o drzavnom zemljistu, ne o privatnom zemljistu i to, koliko sam ja obavijesten, jos nije realizovano. Sigurno je da ce supervizor biti konacni arbitar u tome i sigurno je da nece dozvoliti nista sto je protiv interesa Brckog, kao multietnicke sredine. Kada je rijec o privatizaciji - cini mi se da je u pitanju preduzece Bimeks - tu privatizacija nije zavrsena, s tim slucajem upoznat je supervizor i, ponovo kazem, njegova rijec ce biti posljednja.

Mirsad Djapo: Supervizor zaista ima ovlastenja da donosi konacne odluke i on je te aktivnosti stopirao, ali, zar nam je potrebno da na taj nacin rjesavamo ova pitanja. Mislim da bi sve te probleme, uz bolju saradnju, mogle da rijese entitetske vlasti zajedno sa multietnickim vlastima u Brckom.

Ostoja Kremenovic: Mislim da je osnovna mana sto strane koje su bile u sporu oko Brckog nisu ulozile dovoljno napora da zajednicki nadju rjesenje. Prava ce biti ona rjesenja do kojih se dodje dogovorom Republike Srpske i Federacije i koja podrze lokalne snage u Brckom.

Mirsad Djapo: Slazem se potpuno.

Omer Karabeg: Bosna i Hercegovina je vec imala nekakva iskustva sa distriktom. Sa distriktom se pokusalo u Mostaru, pa znamo kako se sve zavrsilo. Kako izbjeci da se nesto slicno ne dogodi u Brckom, gospodine Djapo?

Mirsad Djapo: Distrikt u Mostaru bio je nesto sasvim drugo. Rjesenje koje je predvidjeno za Brcko na sasvim je drugacijim temeljima, ali iskustva iz Mostaru bila su dragocjena. U Mostaru je greska bila sto su najprije ulozena sredstva u obnovu infrastrukture i privrednih objekata, pa se tek onda pocelo govoriti o povratku. Potroseni su silni milioni Evropske zajednice, a od povratka nije bilo nista. Ovdje je proces sasvim drugaciji. Ulaganja i povratak idu istovremeno i mislim da se mostarski slucaj ovdje nece ponoviti. U Brckom su prilike ipak nesto drugacije, dosta je uradjeno na stvaranju multietnickog ambijenta, sto se za Mostar ne bi moglo reci. Brcko nije podijeljeno, iako je stanovnistvo u gradskim zonama jos uvijek pretezno jednonacionalno. Osim toga, sto je narocito vazno, ovlastenja supervizora su mnogo veca i konkretnija nego sto su bila ovlastenja medjunarodne zajednice u Mostaru.

Ostoja Kremenovic: Ja vjerujem da ce Brcko izbjeci negativna iskustva Mostara, medjutim zelim da se razumijemo u jednom. Sudbina Brckog ce u dobroj mjeri zavisiti od toga kako bude tekao proces demokratizacije u Federaciji i Republici Srpskoj.

Omer Karabeg: Zar ne mislite da ce Brcko, zbog toga sto ima medjunarodnog supervizora, zbog toga sto je pod medjunarodnom kontrolom, na izvjestan nacin imati sansu da prednjaci u demokratizaciji, u obnovi multietnickog zivota?

Ostoja Kremenovic: Ja se s vama slazem. Brcko je i do sada prednjacilo, narocito u posljednje dvije godine. Sigurno da je to doprinos supervizora, ali i nove politicke orijentacije u Republici Srpskoj, kao i novih snaga u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ali, moramo priznati da ce razvoj Brckog u velikog mjeri zavisiti od stepena demokratizacije i u jednom i u drugom entitetu, kao i od funkcionisanja Bosne i Hercegovine, kao cjeline.

Mirsad Djapo: Mislim da vlade i Republike Srpske i Federacije, pa i sve politicke partije, kojima je na srcu buducnost Bosne i Hercegovine, moraju preuzeti znatno vecu odgovornost za uspjeh modela koji se primjenjuje u Brckom.

Omer Karabeg: Vi ste, gospodine Kremenovicu, strucnjak za lokalnu samoupravu. Da li mislite da organizacija vlasti u Brckom treba da bude nekako drugacija nego sto je u entitetima, s obzirom da ce to biti jedna vrlo izrazena multietnicka sredina?

Ostoja Kremenovic: Sigurno da ce organizacija vlasti biti drugacija nego u entitetima, ali ona mora biti zasnovana na principima na kojima se temelji Daytonski sporazum i ona mora omoguciti postovanje interesa i jednog i drugog entiteta. I gospodin Djapo kaze da je distrikt Brcko, katastarskim rjecnikom receno, vlasnistvo jedan kroz dva, dakle pripada i jednom i drugom entitetu. U sintezi interesa, u rjesenjima koja ce omoguciti i jednoj i drugoj strani dovoljno prostora za ostvarivanje svojih interesa, vidim mogucnost za razvoj distrikta i njegovih institucija, vidim mogucnost za stvaranje jednog sasvim novog ambijenta i u razvojnom i u svakom drugom pogledu.

Mirsad Djapo: U Brckom testiramo jedan novi model. Organizacija zivota, organizacija lokalne vlasti bice u mnogome razlicita od one koju trenutno imamo u entitetima, pogotovo kad je rijec o Republici Srpskoj. I ukoliko u Brckom uspijemo da izgradimo novi model multietnickog zivota, on bi, zasto to ne reci, trebalo da se prenese na cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine. Ohrabruje me to sto cujem da gradjani u Republici Srpskoj pomno prate sta ce biti s distriktom. Mnogi prijatelji, komsije, poznanici, biznismeni traze vec sada svoje mjesto u distriktu. Mnogi najavljuju da bi tu zeljeli i zivjeti. Mnogi ljudi iz Srbije najavljuju dolazak, neki i dolaze, mada je to sada ishitreno i nekontrolisano. Medjutim, u svakom slucaju ovaj prostor mora biti otovoren i za susjedne zemlje i njihove gradjane, a da bi se to ostvarilo na sceni moraju biti nove politicke opcije. Mislim da nacionalne partije, koje su sada na vlasti, u Brckom nemaju sansu. Teret izgradnje novog modele u Brckom mogu iznijeti samo multietnicke i gradjanske politicke opcije. Jedino one mogu odgovoriti tom izazovu i jedino one imaju sansu u ovoj sredini koja je uvijek bila otvorena i koja ima dugu tradiciju tolerancije i zajednickog zivota. Mene posebno raduje cinjenica sto gospodin Kremenovic otvoreno i hrabro govori o Brckom kao distriktu. Vjerujte da mnogi srpski zvanicnici u multietnickoj vlasti u opstini Brcko tu rijec "Brcko-distrikt" ne izgovaraju, a oni bi svojim gradanjima morali vec jednom reci da je Brcko distrikt i hrabro krenuti u implementaciju odluke medjunarodnog arbitra.

Omer Karabeg: Gospodine Kremenovicu, zar Brcko, koje ce funkcionisati po nekakvoj logici multietnicnosti, nece na izvjestan nacin biti negacija entitetske logike koja je u sustini nacionalna?

Ostoja Kremenovic: Ja sam ubijedjen da Bosna i Hercegovina, onakva kakva je definisana Daytonskim sporazumom, u ovom trenutku nema alternativu. Njenu osnovu cine dva entiteta i tri naroda, tome je prilagodjen i sistem odlucivanja i mislim da treba obezbijediti da se Bosna i Hercegovina razvija na tim osnovama. A, poslije toga treba vidjeti kako naci neka rjesenja koja ce biti korak dalje u odnosu na sadasnji ustav Bosne i Hercegovine. Ali tvrdim da ni izdaleka nismo uspostavili ni onaj nivo odnosa koji je garantovan ustavom Bosne i Hercegovine.

Omer Karabeg: Mislite li da ce Brcko biti ona tacka na kojoj ce se testirati mogucnost zajednickog zivota?

Ostoja Kremenovic: Brcko ce sigurno biti, ono to vec i jeste, ono podrucje u Bosni i Hercegovini, ali i u cijelom regionu, u kojem ce se testirati model suzivota pripadnika vise naroda. To je istovremeno i test za proces demokratskih odnosa i u jednom i u drugom entitetu, i u Bosni i Hercegovini, kao cjelini. Medjutim, i procesi koji se desavaju u entitetima Bosne i Hercegovine takodjer ce uticati i na uspostavu novih odnosa u Brckom.

Mirsad Djapo: Brcko je test, to je novi model i nova sansa za Bosnu i Hercegovinu, ali da bi se ostvario taj novi model potrebne su korjenite promjene na politickoj sceni. I sami ste uocili osnovnu protivrjecnost: entitetske vlasti koje unutar eniteta grade odnose na nacionalnom konceptu, sada treba u Brckom da podupiru jedan multietnicki model. Ta protivrjecnost ce vjerovatno i usporavati ovaj proces, ali, ukoliko dodje do korjenitih promjena na politickoj sceni Bosne i Hercegovine, a one ce zapoceti upravo u Brckom, uvjeren sam da ce uspostava tog modela ici brze i da ce se on prosiriti i na cijelu Bosnu i Hercegovinu.

Omer Karabeg: Evo, da vam postavim jedno prakticno pitanje. Hoce li u Brckom sva tri naroda biti konstitutivna?

Mirsad Djapo: Ako mene pitate, hoce. Mislim da ce i statutom distrikta biti obezbijedjena punu ravnoravnost sva tri naroda i njihova konstitutivnost na podrucju Brckog. Pred nama stoji jedan mukotrpan posao da u svim oblastima zivota obezbijedimo punu ravnopravnost, kako naroda tako i gradjana, i da uspostavimo nove odnose u obrazovanju, kulturi, informisanju i svim segmentima zivota, da bi ih onda, ukoliko se pokazu uspjesnim, prenijeli na cijelu Bosnu i Hercegovinu.

Ostoja Kremenovic: Arbitrazna odluka o Brckom to obecava i ja vjerujem da ce statut Brckog obezbijediti takve uslove. Ali da bi se to i ostvarilo i da bi bilo prihvaceno od svih gradjana i svih nacionalnih grupa, koje budu zivjele u Brckom, treba da postoji jedan afirmativan odnos, u prvom redu, vlasti oba entiteta, zatim lokalnih vlasti, a i politickih stranaka koje moraju prihvatiti novu realnost u Brckom.

Omer Karabeg: Gospodin Djapo je pomenuo obrazovanje. Znamo kakvo je obrazovanje u entitetima i sta djeca uce u skolama. Ako u Brckom svako bude ucio po svojim nacionalnim udzbenicima, kako onda organizovati suzivot?

Mirsad Djapo: Ja ne ocekujem da ce tako biti i u Brckom. Strucnjaci ce napraviti predlog jedinstvenog sistema obrazovanja koji ce uvazavati interese sva tri naroda i svih gradjana. Imacemo specificna rjesenja, kad je rijec o jeziku, pismu, predavanju knjizevnosti, istorije i drugih predmeta. Da bismo pripremili jedinstveni sistem obrazovanja potrebno je najmanje godinu dana. U Brckom cemo prakticno testirati buduca rjesenja u sistemu obrazovanja Bosne i Hercegovine.

Ostoja Kremenovic: Ja vjerujem da se u oblasti obrazovanja moze naci rjesenje koje ce voditi racuna o interesima sva tri naroda, ali to rjesenje moramo zajednicki traziti.

Omer Karabeg: Da li mislite da je mogucno da Brcko ponovo bude kao prije rata, da to bude grad u kome zajednicki zive Srbi, Hrvati i Bosnjaci, potpuno ravnopravni i postujuci jedni druge?

Ostoja Kremenovic: Pa, ja vjerujem da je to moguce. Promjene koje su narocito u posljednje dvije godine vidljive u Brckom, posebno kad je rijec o demokratizaciji, nagovijestavaju da su stvoreni uslovi za ravnopravnost i po etnickim i po svim drugim principima. Vjerujem da ce i organizacija vlasti u distriktu biti u toj funkciji, da ce se u Brckom stvoriti ambijent koji ce sve to obezbijediti.

Mirsad Djapo: Vjerujem da ce Brcaci iskoristiti sansu da pokazu da je suzivot na ovom prostoru moguc i da ovaj model zivota ima mnoge prednosti u odnosu na postojeca daytonska rjesenja u entitetima. Ali ne treba robovati proslosti. Brcko treba praviti na sasvim novim osnovama, treba imati novu strategiju za razvoj tog podrucja. Brcko treba da postane jedan moderan grad koji ce pokazati da je moguca reintegracija drzave Bosne i Hercegovine.

Omer Karabeg: Da li bismo mogli reci da je sustina distrikta u tome sto on nije ni po mjeri Republike Srpske, ni po mjeri Federacije, vec po mjeri Brcaka? Gospodine Kremenovicu?

Ostoja Kremenovic: Ako zelimo da projekat distrikta uspije ne mozemo polaziti od teze da Brcko nije po mjeri ni Republike Srpske, ni Federacije. On mora biti i po mjeri Republike Srpske, i po mjeri Federacije, ali i po mjeri onih koji budu zivjeli u Brckom. U tome vidim garanciju za uspjesno funkcionisanje distrikta. U Brckom ne smiju biti osteceni ni interesi Federacije, ni interesi Republike Srpske. Mi u Republici Srpskoj posebno smo osjetljivi na pitanja koja se ticu jedinstva teritorije, slobode kretanja, slobodnog prolaza za organe bezbijednosti i tako dalje.

Mirsad Djapo: Pa, Brcko nije zamisljeno ni po modelu Federacije, ni po modelu Republike Srpske, a slazem se da treba zastiti sve interese, kako gradjana Brckog, tako i entiteta.

Omer Karabeg: I na kraju, ja bih se vratio pitanju koje sam postavio na pocetku ovog razgovora. Gospodine Kremenovicu, cije je Brcko?

Ostoja Kremenovic: Ja vjerujem da Brcko pripada i jednom i drugom enitetu, gradjanima koji sada zive na tom podrucju, kao i onima koji ce zivjeti u distriktu, i Bosni i Hercegovini, kao cjelini.

Mirsad Djapo: Brcko prije svega pripada Bosni i Hercegovini, pripada Brcacima, pripada i entitetima, znaci i Federaciji i Republici Srpskoj.

Omer Karabeg: Hvala, gospodine Djapo.
Hvala, gospodine Kremenovicu.
Bio je to Most u kome su nasi sagovornici bili Ostoja Kremenovic, potpredsjednik vlade Republike Srpske i clan Glavnog odbore Srpske narodne stranke i Mirsad Djapo, predsjednik Skupstine opstine Brcko i potpredsjednik Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine.
Posrednik u razgovoru bio je Omer Karabeg.


BACK TO TOP


19-07-99

mail to: South Slavic Webmaster

1997-1999 Radio Free Europe / Radio Liberty, Inc.
All Rights Reserved.

Nazad!