Nasi novi nosioci akademskih titula.

Godisnja skupstina kluba Brcko_Melbourne.

Da se zamislimo !!!!

Kratke vijesti iz Brckog

Dobro nam dosli!

Impresum

Nasi novi nosioci akademskih titula!

Poslije progona iz svog grada i kraceg ili duzeg boravka u tranzitnim zemljama nasli smo se ovdje u Melburnu, Australia. Vecina nas je izgubila svoj drustveno-socijalni status, i kao novorodjence pocinjali zivot iz pocetka. Imali smo diplome, zvanja, titule, zanate, poslovne aranzmane, iskustvo u struci, minuli rad, polozaj, ugled... Sve je to, za nas kao i za ovu sredinu, postalo samo sjecanje izgubljene generacije.
Na srecu, nasa djeca dobila su sansu da ostvare svoje obrazovne i profesionalne ambicije. I to su, u vecini, virtuozno iskoristila. Poslije maternjeg jezika, savladala su jos jedan "tranzitni" (njemacki, svedski, spanski, francuski i sl.) i usla u englesko jezicko podrucje i obrazovni sistem. Uspjeli su na njihovu cast a nas ponos. Nije im bilo lahko da udovolje svim strogim formama skolskih propisa. Zelimo da napravimo mali serijal o nasoj djeci koja su dosla ovdje sa oskudnim znjanjem jezika a koja, eto, uz vlastiti trud dodjose do akademskih zvanja. Izmedju brze zarade i obilja iluzija potrosackog drustva odlucise se za spori put nauke i sigurnije socijalne promocije. Ovo bi bio dio nase zahvalnosti njima i njihovim ambicijama. Zelja nam je da podstaknemo i sve one koji imaju mogucnost da nastave vlastitu promociju do ostvarenja ciljeva, njihovih, ali i nasih.
Postdiplomci: Corhodzic (Sabrije) Selver, elektro-inzinjer, magistrirao, zavrsava doktorat, Karamujic (Isaka) Muharem, ekomomista, magistrirao.
Diplomirali: Cato (Ibre) Larisa tehnologija i upisala post dipl. studij, Topcic (Seada) Denial hemija i upisao post dipl. studij, Topcic (Seada) Lejla, tehnologija. Golac Jasmin tehnologija.
Upisali fakultet: Dobruna (Hamdije) Almira ekonomija i vanjska trgovina, Fazlic (Ahmeta) Selma farmacija, Fazlic (Ahmeta) Edin elektrotehnika, Fazlic (Midhata) Adis elektronika i kompjuterski sistemi i istrazivanje i razvoj, Pazarcevic (Smaje) Mirza kompjuteri i dizajn, Kucanin Arnela, Huric (Hajrudina) Vadad arhitektura.

Ferid Ridzalovic

Godisnja skupstine kluba Brcko-Melbourn.

Odrzana 23/02/2001. godine. Prisutno 76 clanova. Dnevni red: 1. Pozdravna rijec 2. Izvjestaj o radu 3. Blagajnici izvjestaj 4. Diskusije o izvjestajima i prijedlozi 5. Izbor novog presjednika i Odbora Kluba 6. Tekuca pitanja.
Ad 1. Pozdravnu rijec je dao predsjednik Kluba Ferid Ridzalovic. Radno predsjednistvo: Ibrahim Cato i Muminovic Ramiz. Izborna komisija: Enes Sejranovic, Rasid Muharemovic i Hajrudin Huric.
Ad 2. Izvjestaj o radu Kluba u prosloj godini je procitao Ibrahim Cato, podpredsjednik Kluba. U uvodnom dijelu je govorio o formiranju i ciljevima Kluba Brcko-Melburn. Zatim je govorio o aktivnostima Kluba u prosloj godini a za ovaj broj Glasila izdvajamo najvaznije aktivnosti: U prosloj godini stampano pet brojeva Glasnika Brcko-Melburn. Sponzor je firma Orbit House Mustafe Besirevic. Pojedini primjerci Glasila su dosli u mnoge krajeve svijeta pa i u nase Brcko, a dobili smo puno pohvala. U februaru 2000. g. prikupljena pomoc za transplantaciju bubrega Brcanki Smajlagic Rizafeti-Zapki. Prikupljeno je $14 000 i poslano Zapki, kojoj je uspjesno izvrsena transplantacija bubrega u Indiji. Klub je od oktobra 2000. preuzeo obavezu mjesecne financijske pomoci u iznosu od $500 za naseg clana Midhata Terzica, koji je obolio od teske bolesti, i do sada u potpunosti realizovao. Izlozba umjetnickih slika Brcanskog slikara i graficara Sulejmana Velica pod nazivom "Motivi zavicaja". Izlozba umjetnicke fotografije "Nas grad" Hamdije Dobruna. Vece poezije naseg pjesnika prof. Hasic Zejcira pod nazivom "Eglen sa dusom". Prigodne svecanosti i to za Tarika Jasarevica (20. god.), povodom proglasenja za najboljeg muskog frizera Australije i za Ines Karic, povodomproglasenja za Mis Victorije. Karamujic Muharem, magistar ekonomije, je odrzao intresantno predavanje "Krediti, korist ili steta". U prosloj godini Klub je organizovao tri veoma posjecena teferica sa raznovrsnim sadrzajima. U septembru je organizovano humanitarno sijelo za pomoc nasim oboljelim sugradanima koji zive u Rahicu: Hodzic Zehri i Husejnovic Hajrudinu-Pani. Prikupljeno je $1830 i poslato Zehri i Pani. Povodom dana Drzavnosti BiH i Dana Australije odrzane su akademije sa umjetnickim programom. Formirana je Klubska biblioteka, a poceo je sa radom kurs engleskog jezika.
Preko stranice: http://www.hamdija.brcko.org Hamdije Dobrune: hamdija@brcko.org i bcglasilo@email.com omogucen je kontakt clanova sa Brcacima svijeta koji imaju vezu sa Internetom. Odrzano je vise sastanak Odbora Kluba. Odbor je radio u slijedecem sastavu: Ferid Ridzalovic predsjednik, Ibrahim Cato podpredsjednik,Ramiz Muminovic sekretar, Nihad Jasarevic, blagajnik te clanovi: Abdicevic Husein, Kadric Admir, Sejranovic Enes, Basic Kemal, Dobruna Hamdija.
Ad 3. Blagajnicki izvjestaj je podnio Nihad Jasarevic.
Ad 4. Istakavsi da Klub ima 192 registrovana clana, sekretar Kluba Muminovic Ramiz je pozvao prisutne da se jave za rijec nakon procitanih Izvjestaja. Izvjestaji su usvojeni jednoglasno.
Ad 5. Presjednik izborne komisije Enes Sejranovic je konstatovao da su za novi saziv predlozeni slijedeci: Ridalovic Ferid, Ibrahim Cato, Dobruna Hamdija, Jasika Hidan, Enes Sejranovic, Nermina Basic. Za predsjednika Kluba za 2001 godinu je izabran Ibrahim Cato.
U Odbor Kluba su predlozeni slijedeci clanovi: Ferid Ridzalovic, Basic Nermina, Abdicevic Rabija, Cosic Bego, Jasarevic Nihad, Huric Hajrudin, Muminovic Ramiz, Becirevic Mustafa, Izic Zijah, Enes Sejranovic.
Ad 6. Na konstituirajucoj sjednici Odbora Kluba, odrzanoj 2. Marta izabrani su Basic Nermina za dopredsjednika, Ferid Ridzalovic sekretar, Nihad Jasarevic blagajnik. Clanovi Odbora: Rabija Abdicevic, Bego Cosic, Enes Sejranovic, Hajdurin Huric, Mustafa Besirevic, Ramiz Muminovic. Poslije Skupstine sijelo je nastavilo sa muzickim dijelom manifestacije. Prikupljeno je $685, a suma ce se dodijeliti tesko oboljelom clanu Kluba Midi Terzicu. Posto se 24/2/2001. organizuje humanitarna zabava za Midu Terzica pozvani su svi prisutni da odu i na tu zabavu i tako pomognu nasem oboljelom Brcaku.

Da se zamislimo!!!!

U januaru 2001. godine predsjednik SR Jugoslavije Vojislav Kostunica je boravio u prvoj zvanicnoj posjeti drzavi BiH. Primili su ga mnogi zvanicnici nase domovine, osim Reisul-l-eme IZ BiH ef. Mustafe Cerica, koji je odbio da primi Kostunicu dok se on "u svoje ime i ime SR Jugoslavije ne izvine za agresiju nad BiH". Jedan castan, dostojan divljenja, potez ef. Mustafe Cerica. Srpska agresija na BiH je jos uvijek tabu tema za srbijance, mada su je gotovo svi javno ili presutno podrzavali, a veliki broj celnika sadasnjeg "demokratskog" rukovodstva bili cesti gosti ratnih zlocinaca Karadzica, Krajisnika, Mladica... i ne rijetko podrzavali genocid nad Bosnjacima. Nekako u isto vrijeme Melburnom je kroz zajednicu Brcaka prostrujila vijest da je za dolazak u Australiju dobio vizu Brcak Slobodan Tesic, a da mu je sponzor bio jedan nas Brcak Bosnjak, musliman. Bila je to tema br. 1 svih razgovora i sijela Brcaka Melburna. Sve nas Brcake je to ponovo vratilo 9 godina unazad i natjeralo na razmisljanja i sjecanja na ono sto smo od Srba Brcaka, nasih komsija i "prijatelja" dozivjeli. Samo da se podsjetimo. Slobodan Tesic je rodeni Brcak i bio je poznat velikom broju Brcaka i cesto u drustvu Brcaka Bosnjaka. Odmah po srpskoj agresiji na nas grad je obukao uniformu srpske vojske, da bi zahvaljujuci svom velikom prijatelju prof. Milisavu Milutinovicu (inace komandantu srpske vojske u Brckom) dobio Samoposlugu "ES" naselju u kojoj je i danas sef. Da li je i koliko ucestvovao u srpskom genocidu nad Brcacima Bosnjacima zaista licno ne znam i ne bi htio da nikoga optuzujem za nesto sto ne znam. Cuo sam kontraverzne price i dogadaje o Tesicevom pomaganju ili ne pomaganju bivsim "prijateljima" Bosnjacima, koje kao necije videnje ili rekla kazala uvijek uzimam sa rezervom. Medutim, to je samo jedna strana medalje i price. Ima ona druga koju ne smijemo nikada zaboraviti. Srbi su u nasem gradu ubili preko 5000 nevinih nasih sugradana Bosnjaka i Hrvata. Bila su to zvjerska mucenja, silovanja, izivljavanja, ubijanja... u svijetu poznatim logorima smrti "Luka", "Partizan", "Laser", "Farma", a da bi prikrili zlocine njhove kosti i meso mljeli u Kafileriji. Stravicna su svjedocenja prezivjelih Brcaka, sto je vec napisano i objavljeno u vise knjiga i novina, kao i na Haskom sudu. Na odbrambenim linijma slobodne Brcanske teritorije, braneci svoje i zivote svojih familija, poginulo je vise od hiljadu nasih sugradana. Njihova prosjecna starost (bolje reci mladost) bila je oko 22 godine.
Sehidsko mezarje u Rahicu je obavezno svratiste svih Brcaka. Danas se Brcaci Srbi najcesce brane rijecima, da to nisu oni radili, vec ONI sto su dolazili iz Semberije i preko Drine. Da li je to tako?
Mnogi Brcaci Bosnjaci logorasi pomenutih srpskih logora se sjecaju nocnih posjeta Srba pod maskama i kapuljacama i njihovo divljanje. Kazu da je tek tada nastajao pakao i najtezi trenutci.
Postavlja se pitanje ko su bili ti "nocni posjetioci"? Zasto su se krili podmaske i kapuljace? Zasto u toku "posjeta" nisu uopstegovorili? Sigurno to nisu bili "Srbi preko Drine" jer oni nisu imali uopste razlog da se kriju. Njih niko nije ni poznavao. Sigurno je da su to bile nase bivse komsije i "prijatelji" Srbi, koji nisu imali hrabrosti da pokazu svoje zlocinacko lice. Mnogi Bosnjaci su tada kroz zakljucana vrata i spustene roletne svojih kuca slusali njihovo dogovaranje i medusobna pitanja: "Idemo li veceras na zabavu u Luku?" Neka nam Slobadan Tesic i ostali Brcanski Tesici dokazu da i oni nisu bili na tim "zabavama"! Od Brcanskih Srba samo je zlocinac Ranko Cesic na spisku Haskog tribunala, sto je zaista paradoksalno, jer koliko bi ih bilo da nije bilo kapuljaca i maski ispod kojih su kukavicki krili svoj identitet.
Pricao mi je moj bivsi profesor, kolega i direktor rahmetli Hamdija Celosmanovic, inace logoras "Luke", kad je polovinom oktobra '92. godine dosao razmjenom na slobodnu Brcansku teritoriju jednu karakteristicnu pricu tog vremena. Od maja '92. do prelaska na slobodnu teritoriju nije ga posjetio NI JEDAN od njegovih bivsih kolega i "prijatelja" Brcanskih Srba da bi mu pruzio bilo kakvu pomoc. Noc uoci polaska za Rahic posjetili su ga dvojca bivsih kolega prof. Zarko Mijovic i prof. Radisav Milunovic. Razlog posjete nije bio pozdrav ili "prijateljski rastanak" vec, citiram Hamdijne rijeci: "...da pitaju kome cu ostaviti stan i kucni namjestaj"!? Istu pricu sam cuo jos nebrojeno puta. Odmah po izlasku iz domova nastala je pljacka Bosnjacke imovine. Jesu li to bili ONI Srbi preko Drine? Sigurno da nisu jer oni nas nisu ni poznavali a pogotovo nisu znali kad Bosnjak bjezi iz svog grada. Opet su to bili ala Brcanski Tesici, koji su odjednom svi imali po dva tri stana, dvoja troja kola, mijenjali dnevno namjestaj... Prica se da Slobodan dolazi u Melburn, citiram jednog Brcaka: "dobro tezak"! Znamo da nije bio "tezak" prije rata. Odkuda mu odjednom tolika "lova"? Znamo takode da je za "dobrovoljni" izlazak Bosnjaka iz Brckog u toku rata tarifa bila od 2000-10000 DM. Koliko te love ima u Tesicevoj "tezini"?
Kaze mi ovdje u Melburnu jedan moj dobar prijatelj: "Otici cu u Brcko kad mi se izvinu moji bivsi prijatelji Srbi". A ja mu odgovaram: "E onda neces vise nikada otici u Brcko!" Ovo je uvod u treci dio ove price. Da li su svi Brcanski Srbi krivi ili podjednako krivi za ono sto se desavalo od maja '92. do Dejtona '95.? Moze neko reci nisu svi podjednako krivi. Moj odgovor je svi su KRIVI. U dosadasnjem tekstu sam elaborirao samo jedan dio, onaj najstrasniji, nase tragedije. O tome sta se desavalo u Brckom SVI Brcanski Srbi su dobro znali i svi su bili dobro obavijesteni. Svaki Srbin koji je tada bio u gradu mora da podijeli odgovornost (moralnu, intelektualnu, vjersku) za ono sto se desilo. Da li je IKADA ili IKO od njih javno, pismeno ili usmeno, protestvovao protiv srpskih zlocina u toku ili poslije rata? NIKO I NIKADA!!! I po Kur'anu i po Bibliji i zakonima svih drzava svijeta onaj ko prikriva zlocin jednako je kriv kao i zlocinac. Dosli smo do cestog pitanja kolektivne i pojedinacne odgovornosti i zlocina. Tacno je da je zlocin pojedinacan ali ako ga kolektiv ne osuduje i prikriva onda je on kolektivni. Da li se na sudenju Goranu Jelisicu Adolfu u Hagu pojavio ijedan od Brcanskih Srba kao svjedok? NIJE! Uostalom u presudama Blaskicu, Kordicu i Cerkezu jasno stoji da se ne osuduju na velike vremenske kazne zbog pojedinacnih zlocina vec sto kao dio rukovodstva HVO nisu sprijecili zlocine HVO u Lasvanskoj dolini i sto ih kad su se desili ne samo da nisu kaznili vec su ih presutali. Sigurno je da ce slicno obrazlozenje biti i za gen. Krstica, Krajisnika i Plavsicevu.
Moram na kraju ovog pasusa ipak odati duzno POSTOVANJE I DIVLJENJE prema onim Brcanskim Srbima koji nisu prihvatili i ucestvovali u genocidu nad Bosnjacima i solidarisuci se zajedno sa nama napustili grad.
Ali, ignorisanje i umni genocid nad Bosnajcima Brckog se nastavlja. Kad sam bio u posjeti Brckom 1998. godine, period kad se pocela stvarati "multietnicka" vlast u gradu, kaze meni jedna moja bivsa ucenica (bio sam joj razrednik dvije godine, nazalost), pravnik po struci, sluzbenik opstine (u glavi umni bolesnik): "Zasto nas ovaj svijet uporno spaja sa Muslimanima kad mi necemo!" Moze opet neko reci ali to nije njihovo opce misljenje. Da li? Poslije demonstracija "srpske dece" u Brckom u oktobru 2000 godine, kojim su trazili da se Bosnjacka djeca istjeraju iz skolskih prostora srednjih skola u Brckom, na Skupstini Brcko Distrikt predsjednik SDS Brckog i ugledni advokat Simikic Milenko je rekao: "Zasto vi terate mog sina da ide u iste skolske prostorije sa Bosnjacima kad on nece!!!"
Ne znam kako je Slobodan Tesic reagovao na pomenute demonstracije Srpskih srednjoskolaca (nisam nigdje procitao da ih je osudio) ali znam da trenutno obnasa duznost podpredsjednika FS Republike Srpske. Znamo takode da na visoke funkcije u raznim organima Republike Srpske mogu doci samo zasluzni i provjereni kadrovi iz ratnog perioda.
Zato je odluka reisul-l-eme ef. Mustafe Cerica da ne primi Vojislava Kostunicu u meni izazvala divljenje i dovela u razmisljanje i poredenje sa postupkom naseg sugradanina Brcaka Bosnjaka koji salje garantno pismo covjeku koji ga je otjerao sa njegovog ognjista. Ovim tekstom sam pokusao da vas, dragi moji sugradani, podsjetim na dio onog sto smo prosli i dozivjeli da ne bi opet NEKO od nas garantovao u cistotu NEKOG od Brcanskih Tesica. Dobro se zamislite. I NE ZABORAVITE TO NIKADA!!!
A sta reci za tog naseg sugradanina, Brcaka, Bosnju, muslimana: jad i bijeda. Neka mu dragi Alah bude na pomoci

Ramiz Muminovic

Kratke vijesti iz Brckog:

• Dana 8. marta 2001. godine u Domu kulture u Brckom svecano je obiljezena godisnjica proglasenja Brcko Distrikta. Svecanosti su prisustvovali Wolfgang Petric visoki predstavnik za BIH, supervizor za Brcko Gary Metjuz, predsjednik i podpredsjednik FBiH Karlo Filipovic i Safet Halilovic, Mladen Ivanic, predsjednik vlade RS, te predstavnici regije i medunarodnih organizacija. Poslije pozdravnih rijeci koje su uputili Mirsad Đapo i Sinisa Kisic, u ime organa Brcko Distrikt, govorio je Wolfganag Petric. On je istakao da multietnicaka vlada Distrikta dobro funkcionice, da su u prosloj godini donesena 23 zakona iz raznih oblasti, multietnicka policija obezbjeduje potpunu sigurnost svih gradana, u prosloj godini se vratilo oko 5000 izbjeglih i raseljenih lica, a zavrsio je rijecima: "Brcko pokazuje svima u BiH put prema buducnosti u Evropi". Gary Metjuz, supervizor za Brcko je istakao: "da postoje svi razlozi za svijetlu buducnost ljudi Brcko Distrikta". U ime organa Brcko Distrikt, govorio je Wolfganag Petric. On je istakao da multietnicaka vlada Distrikta dobro funkcionice, da su u prosloj godini donesena 23 zakona iz raznih oblasti, multietnicka policija obezbjeduje potpunu sigurnost svih gradana, u prosloj godini se vratilo oko 5000 izbjeglih i raseljenih lica, a zavrsio je rijecima: "Brcko pokazuje svima u BiH put prema buducnosti u Evropi". Gary Metjuz, supervizor za Brcko je istakao: "da postoje svi razlozi za svijetlu buducnost ljudi Brcko Distrikta."
• Juce je iz zgrade Vlade Distrkta (bivsa opstina Brcko) konacno skinut amblem tzv. "Pesine jedinice" srpske vojske, koji je iritirao Bosnjake i Hrvate i podsjecao na njhovu tragediju. Svecanost nije mogla proci bez provokacija protivnika distrikta. Naime, dijelovi grada su bili oblijepljeni cirilicnim posmrtnicama na kojima je pisalo da je: "poslije duge i teske preminuo Distrikt Brcko".
• Udruzenje Brcaka "Povratak" izdalo je saopstenje u kome je trazilo: a) da se do 08. 03. og. srusi spomenik cetnickom vodi iz II svjetskog rata Drazi Mihailovicu. b) da Skupstina Distrikta po hitnom postupku donese odluku o nazivima ulica, trgova i ustanova, te ukine jednonacionalna obiljezja. c) da se po hitnom zakonu donese zakon o skolstvu, ta da nastava u iducoj godini bude integrisana. d) pozdravilo je integrisanje zdravstva u jedinstvenu medicinsku ustanovu Bolnica Brcko.
• Dana 04. 02. og. odrzan je u Domu kulture u Brckom humanitarni rok koncert za oboljelu nastavnicu Hrstic Fatimu.
• Dana 06. 03. og. otvoren je u Brckom prvi sajam bosanskohercegovacke ekonomije "Ekspo BiH", na kome se predstavilo oko 50 privrednika iz cijele BiH. Sajam ce postati tradicionalan.
• OHR je objavio rukovodna lica buduceg jedinstvenog Radio Brckog. Za direktora Radio Brckog je postavljen dugogodisnji novinar Sead Buric urednik informativno-politickog programa je Tihomir Bijelic a urednik kulturno-zabavnog programa je Mara Simikic.

Dobro nam dosli:

U novenbru 2000. godine u Melburn su dosli Capic Branko i Ivka a docekala ih je porodica Basic.

Nase rahmetlije: Fatic dr. Muhamed, Husicic Hatidza, Velijevic (Karahmetovic) Sadeta, Gluhic (Pamukcic) Mejra Suljagic (Buric) Sena, Majstorovic (Benlic) Fatima-Fata, Majka Asima Mesica, Meheljic Muhidin.
NEKA IM JE RAHMET DUSI.